Home SVIJET Crna Gora 2023: Traganje za povratkom političkoj stabilnosti

Crna Gora 2023: Traganje za povratkom političkoj stabilnosti

32
0

U međuvremenu, tri vladajuća bloka u parlamentu nisu uspela da izaberu novu vladu na čelu sa Miodragom Lekićem, a njihov pokušaj je naišao na kritike EU i SAD zbog svoje legalnosti.

Parlament je 13. decembra usvojio kontroverzni zakon kojim se ograničavaju ovlaštenja predsjednika, uprkos upozorenju Venecijanske komisije da se njime krše ustavna prava predsjednika. Usvojen je nakon što je predsjednik Milo Đukanović 20. septembra odbio da predloži Lekića za mandatara.

Lekić je 29. decembra peticijom od 41 poslanika predložen za mandata, ali su zapadni zvaničnici upozorili da bi taj potez mogao omesti put zemlje ka članstvu u EU.

Ranije je zamjenik američkog državnog sekretara Gabriel Escobar pozvao parlament da ne bira novu vladu prema novom predsjedničkom zakonu, rekavši da su prijevremeni izbori jedini način da se riješi politička kriza.

Pregovori o novoj vladi propali su 4. januara nakon što su vladajući građanski pokret URA i Socijalistička narodna partija (SNP) insistirali da Lekić prvo predstavi principe i strukturu svog kabineta prije parlamentarnog glasanja.

Jedan od lidera vladajućeg Demokratskog fronta Milan Knežević rekao je za BIRN da bi prijevremeni izbori mogli biti najbolji način za rješavanje političke krize u zemlji.

“Zbog snažnog pritiska zvaničnika SAD i EU, neke stranke povlače podršku novoj vladi.” Sada bi trebalo da pregovaramo sa opozicionim strankama da se u istom danu organizuju prevremeni izbori i predsednički izbori. Ali prvo treba da pripremimo uslove za te izbore glasanjem za nove sudije Ustavnog suda”, rekao je Knežević za BIRN.

Ali, prema Ustavu, parlament prvo mora proglasiti svoj mandat završenim, nakon čega se izbori mogu održati 60 do 90 dana kasnije. U međuvremenu, predsjednica Sabora Danijela Đurović treba da odredi datum održavanja predsjedničkih izbora.

Đurović je 11. januara rekao da bi predsjednički izbori mogli biti održani u aprilu, ističući da bi parlament prvo trebalo da deblokira Ustavni sud. Odlazeći premijer Dritan Abazović rekao je da njegov pokret URA neće glasati za prijevremene izbore prije nego što se deblokira Ustavni sud.

Bešić je rekao da su vanredni izbori jedini legitiman način da se riješi politička kriza.

„Kada je u pitanju datum izbora, moraju se poštovati zakonske procedure i elementarni uslovi kako se ne bi doveo u pitanje legitimitet rezultata. Ako se vanredni parlamentarni izbori održe istog dana kada i predsednički, to bi bilo poželjno. Ali u ovom trenutku teško je predvidjeti moguće scenarije”, rekao je Bešić.

Krhka ekonomija rizikuje da bude pogođena političkom nestabilnošću


Izvor: balkaninsight.com


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u


Dio Vijesti.TV medije.


WPAP (5191)