Georgieva je rekla da povećanje nivoa zaduživanja znači da se sve veći dio državnih prihoda troši na kamate, dok slaba ekonomska aktivnost dodatno otežava smanjenje duga. “Naše prognoze ukazuju na nemilosrdnu kombinaciju niskog rasta i visokog duga, tešku budućnost”, rekla je Georgieva, prenosi Financial Times.
Navela je da se države suočavaju sa “visokim i rastućim javnim dugom, mnogo većim nego prije pandemije”. Njeni komentari dolaze uoči godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke, kako globalni javni dug raste i očekuje se da će dostići rekordnih 100 biliona dolara do kraja 2024. Tokom pandemije, mnoge vlade, uključujući najveće svjetske ekonomije, još nisu stavile svoju potrošnju pod kontrolu.
SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije, predvode u ovom globalnom rastu duga, prema podacima MMF-a. Georgieva je također istakla zabrinjavajući trend u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, gdje sve veći udio prihoda odlazi na servisiranje duga. Georgieva je naglasila da vlade moraju smanjiti dug i obnoviti fiskalne rezerve kako bi mogle odgovoriti na potencijalne ekonomske šokove, ističući da će se oni sigurno dogoditi, možda i brže nego što očekujemo.
Istraživanje MMF-a pokazalo je da političari sve više favorizuju fiskalnu ekspanziju u odnosu na fiskalnu štednju, što otežava smanjenje duga. Georgieva je dodala da su čak i tradicionalno fiskalno konzervativne političke stranke počele da usvajaju politiku “pozajmi da bi potrošili”.
Georgieva je istakla i pozitivne vijesti, posebno globalni pad inflacije koji nije doveo do recesije. Predviđa se da će ekonomski rast ostati slab, a MMF predviđa globalni rast od 3,2 posto u 2024. i 3,3 posto u 2025. godini.
KLIKNITE OVDJE DA PROČITATE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VIJESTI
Izvor: www.alo.rs
Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u
Deo Vijesti.TV medije.
