Govor mržnje i dezinformacije podstiču zloupotrebu digitalnih prava na Balkanu

Zapadni Balkan se suočava sa tekućim političkim tenzijama i “kulturnim ratovima” koji su migrirali iz fizičkog svijeta u digitalni prostor, što je dovelo do kršenja ljudskih prava u digitalnom okruženju.

Najnoviji godišnji izvještaj BIRN-a “Iskrivljavanje istine: govor mržnje i dezinformacije podstiču zloupotrebe digitalnih prava na Balkanu” pokriva digitalna prava u osam zemalja u regionu, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji, Srbiji, plus Mađarska.

Od 1. septembra 2021. do 31. avgusta 2022. BIRN je u našoj bazi podataka dokumentovao 782 kršenja digitalnih prava. Struktura ovih predmeta je: Bosna i Hercegovina (77 slučajeva), Hrvatska (70), Mađarska (146), Kosovo (89), Sjeverna Makedonija (83), Crna Gora (65), Rumunija (128) i Srbija (124) .SHARE fondacija.

U izvještaju se ističe da kršenja ljudskih prava u krhkim demokratijama variraju po vrsti, prirodi, obimu i svrsi, što je, u kombinaciji s tehnologijom koja se brzo mijenja, dovelo do kršenja ljudskih prava u digitalnom okruženju. Novinari, javni službenici, aktivisti za ljudska prava i javnost suočavaju se s raznim napadima na internetu, uključujući klevetničke kampanje, trolovanje i govor mržnje.

Identificirajući ključne trendove kršenja digitalnih prava, izvještaj upozorava na širenje kršenja digitalnih prava u regiji. Potrebne su jače mjere odgovornosti za rješavanje ovih pitanja, a promicanje odgovornog korištenja slobode govora u online i offline domenima je od ključnog značaja.

Cilj BIRN-a je da opremi kreatore politike, organizacije civilnog društva i građane alatima potrebnim za zaštitu digitalnih prava sada i u budućnosti. Izvještaj predstavlja preporuke za kreatore politike, regionalne regulatore, medijske i tehnološke subjekte i pojedince, usmjerene na promoviranje i zaštitu digitalnih prava u online medijima i novinarstvu, uključujući slobodu izražavanja, pristup informacijama i privatnost.

Preporuke BIRN-a uključuju da se svi oblici agresije na internetu postanu nezakoniti, da se obezbijedi posebna obuka i resursi za policiju i tužioce, da se poduzmu privremene mjere za borbu protiv govora mržnje, da se prioritet razvije i implementira snažna cyber sigurnost, da se sarađuje sa lokalnim akterima iz civilnog društva na moderiranje sadržaja. i sloboda govora, te poboljšanje prikupljanja podataka za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

Slijedeći ove preporuke, kreatori politika i regulatori mogu pomoći da se osigura da digitalne platforme i tehnologije poštuju prava i slobode korisnika, doprinoseći zdravijoj, živahnijoj digitalnoj javnoj sferi u kojoj se mogu čuti različiti glasovi i gdje može cvjetati informirana javna debata.

Kampanja dezinformacija Kremlja u Ukrajini

Rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine, nije vođen samo na bojnom polju, već i na digitalnim linijama fronta. Postao je plodno tlo za online dezinformacijske i propagandne kampanje, pri čemu Rusija i njene pristalice koriste svaki alat koji im je na raspolaganju da oblikuju javno mnijenje i siju razdor u cijelom regionu.

To je rezultiralo porastom digitalnih zloupotreba ljudskih prava, kao što je dokumentirano u našem posljednjem godišnjem izvještaju. U izvještaju se navodi da je potvrđeno više od 60 slučajeva onlajn kršenja, od lažnih vijesti i govora mržnje do sajber napada i digitalnog nadzora.

Uticaj ovih kršenja je dalekosežan i može imati teške posljedice. Oni potpiruju političke tenzije, podstiču nacionalistička osjećanja i doprinose eroziji demokratskih institucija. Štaviše, stvaraju okruženje straha i nepovjerenja, u kojem ljudi oklevaju da slobodno izraze svoje mišljenje ili traže pouzdane izvore informacija.

BIRN je zabilježio najveći broj slučajeva u Mađarskoj i Rumuniji, a zatim u Srbiji. U Mađarskoj su lažne vijesti o ratu u Ukrajini dovele do političkih sukoba i zabrinutosti da provladini mediji šire proruski narativ. Na primjer, lažna tvrdnja da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pobjegao iz zemlje dostigla je otprilike 1,2 miliona korisnika Facebooka.

Moskva takođe koristi lažne vesti i propagandu da učvrsti podršku u Srbiji, gde se mnogi osećaju kulturno mnogo bliže Rusiji nego Zapadnoj Evropi. Osim toga, odbijanje Moskve da prizna Kosovo – koje je proglasilo nezavisnost 2008. godine – dodatno je omililo Rusiju Srbima koji odbijaju da prihvate nezavisni status Kosova.

Međutim, dok bi mnogi Srbi mogli da vide predsednika Vladimira Putina kao voljnog i sposobnog da Kosovo vrati Srbiji, Beograd u stvarnosti pregovara o težem putu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja odnose sa Zapadom (posebno sa članstvom u EU) i sa Rusijom. Ovaj čin balansiranja doveo je do toga da je Beograd odbio da se pridruži sankcijama Moskvi, dok je u isto vreme prestao da prizna Krim (koji je Rusija pripojila 2014. godine) kao rusku teritoriju, tvrdeći da bi to moglo da stvori probleme sa statusom Kosova.