Putovanje je svakako maraton, jer je to posao u kojem morate vježbati strpljenje.
Počinje da rodi u trećoj godini, ali se komercijalni prinosi mogu očekivati tek od sedme do desete godine, a puna berba od dvanaeste do četrnaeste godine.
Stručnjaci su izračunali da godišnja investicija iznosi svega 16 odsto prihoda koji plantaža donosi. Sa druge strane, plantaža oraha ne zahteva mnogo posla i ima svoje tržište na teritoriji Srbije.
U zavisnosti od cene možete zaraditi oko 10.000 evra po hektaru godišnje, ali treba uzeti u obzir i troškove održavanja i žetve.
– Prodaja oraha nije problem. Kupaca ima, iako cijena može biti problematična. Međutim, kada ljudi žele početi s kraljicom, drže se primjera iz knjiga koji vrijede za savršene uvjete, ali u praksi je to teško postići. U početku sam sve troškove stavio na papir, pa sam i to brzo bacio. Ne znam ko to tačno može da izračuna, njihov rad… Na ovaj rad i plantažu sada gledam kao na neku uštedu, uloženi novac koji će se kasnije vratiti u većem iznosu – rekao je Željko za AgroTV.
Adamović je prije skoro 15 godina na parceli od 1,35 hektara zasadio orahe. Odlučio se za sortu porijeklom iz našeg kraja – Rasnu – koja je dobila ime po selu u kojem je počela selekcija.
– Zemljište sam naslijedio od majke i odlučio da ga ne prodajem kako bih ga pošumio. Kako mi se svidjela ta sadnja kao aktivnost, odlučio sam kupiti još. Zemljište je tada ovdje bilo jeftino. Na nagovor prijatelja posadio sam orahe, misleći da ću imati i “šumu” i rod. Od šume ne bi bilo ništa, jer je nisko orezana, ali ima plodova – opisao je Adamović svoje početke u voćarstvu.
To što je mislio da će imati orahovu šumu nije bila jedina zabluda.
“Samo posadi orah i čekaj voće”
– Mislio sam i da nema mnogo posla sa orasima, što je tačno samo u početku kada su sadnice male. Tamo ima dosta posla, ko očekuje da ga neće biti, bolje da ne sadi. Sada samo prskanje može trajati dva dana. I potrošio sam najmanje 50 odsto više novca nego što sam prvobitno planirao – rekao je.
Nakon sadnje Adamović je uvidio da mu zemlja nije pogodna ni za orahe, te mu je potrebno poboljšati šestu ili sedmu klasu zemljišta dodavanjem kalijuma i fosfora, zatim kreča za smanjenje kiselosti.
Danas ima najmanje 115 sadnica i sistem za navodnjavanje prskalicama.
– Budite oprezni prilikom kupovine sadnica. Po savjetu prijatelja agronoma pronašao sam ih i prihvaćeni su 100 posto. Ali to je tek početak radova, koji koštaju 1.700 evra za sto sadnica – napominje Željko.
Sada, više od decenije nakon sadnje, ima još više posla. Plantaža se đubri tri-četiri puta, a obavezno je zimsko prskanje, a zatim sistematski u maju i junu.
– Ali orasi pokrivaju troškove svojim rodom već sa šest-sedam godina – ističe Adamović.
Na kraju, ističe Željko Adamović, u ovaj posao ili hobi se uđe zato što ga voliš, a ne da zaradiš.
– Kada pogledam voćnjak, nije bitno kakva je kultura, ne gledam koliko neko zarađuje, već koliko je truda uloženo da bude tako lep, jer znam koliko je to posla. ima – zaključio je.
KLIKNITE OVDJE DA PROČITATE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VIJESTI
Izvor: www.alo.rs
Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u
Deo Vijesti.TV medije.
