Home VIJESTI Politika nezameranja je boljka našeg visokog obrazovanja

Politika nezameranja je boljka našeg visokog obrazovanja

42
0

Rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović od 1. oktobra više neće biti na toj funkciji, nju će zamijeniti dekan Arhitektonskog fakulteta Vladan Đpkić. Sa odlazećom rektorkom razgovarali smo o atmosferi koja je obeležila njen mandat, ali i o najvećim problemima visokog obrazovanja u Srbiji – o pritiscima, politici, hrabrosti, odlučnosti …

Početkom nove akademske godine prestaje vam mandat, kako biste ga ocijenili?

Period mog mandata bio je u najmanju ruku komplikovan. Polovica mog mandata bila je kruna, što je značajno ograničilo ono što smo mogli učiniti. Bilo je i drugih slučajeva i okolnosti od interesa za našu javnost. Ono što je ova administracija htjela učiniti je učiniti rad Univerziteta vidljivijim, kako bi javnost razumjela kako univerzitet radi i postigla maksimalnu transparentnost. Uz otvorenost, nema razloga sumnjati u kredibilitet univerziteta i univerzitetskih stručnjaka.

Ima li nezavršenih poslova?

Uvijek može više. Ako smo realni, mislim da smo u ovim okolnostima skoro dostigli maksimum. Neki postupci su kontroverzni, pa želimo to riješiti brže. Uvijek može poboljšati rad tako velikog sistema kao što je Univerzitet u Beogradu, na svim nivoima – od nastave do stručnih usluga i istraživanja. Međutim, zakopčano je i, uz određenu materijalnu podršku, jedno bez drugog ne može. Najvažnije je da postoji kontinuitet. U obrazovanju nema brzih rješenja. To su dugoročna ulaganja i aktivnosti koje nakon tog razdoblja počnu davati rezultate.

Imate li poruku za Vladana Đokića, vašeg nasljednika na mjestu rektora?

Ivanka Popović Fotografija: Filip Krainčanić / Nova.rs

Nezahvalno je davati savete. Vjerujem da će nova uprava raditi po svojoj savjesti i u najvećoj mogućoj mjeri za dobrobit univerziteta, također vjerujem da će imati podršku univerzitetskih vlasti.

Ono što je obilježilo vaš mandat je slučaj ministra finansija Siniše Malog. Dekan Fakulteta organizacionih nauka Milija Suknović izrekao je mjeru javne osude ministru finansija Siniši Malom, čija je doktorska disertacija, odbranjena na tom fakultetu, osporena zbog plagijata. Dokle se stiglo sa ovim slučajem?

Slučaj će pozdraviti treći rektor koji se njime bavi. Proces je u toku, ne bih ga komentarisao. Nadam se da će možda 2022. godine doći do konačnog rješenja i rješavanja ovog slučaja.

Tokom vašeg mandata mnogo se govorilo o autonomiji univerziteta i njegovoj mogućoj prijetnji. Kako ocjenjujete ovu autonomiju i njeno “zdravstveno stanje”?

Univerzitetska autonomija može se mjeriti na različite načine. Govorimo o institucionalnoj autonomiji, ali i o pojedincima koji su članovi te akademske zajednice. Treba pogledati mjeru koju ima Evropsko univerzitetsko udruženje, odnosno rangiranje ili reviziju autonomije u Evropi. Prema ovom mjerenju, ne klasificiraju se pojedinačni univerziteti, već zemlje. U tom smislu, Srbija je definisana u svim segmentima autonomije koji se analiziraju kao država sa srednje niskom autonomijom univerziteta. Autonomija univerziteta, svi u Srbiji, opada u Srbiji, što se vidi kroz određena zakonska rešenja koja su uvedena 2017. godine, a koja su sada uvedena najnovijim izmenama našeg zakona. Mislim da je na akademskoj zajednici da izrazi svoje nezadovoljstvo. ako smatra da ta ograničenja isključuju normalan rad na univerzitetu. Mislim da država mora malo bolje čuti kako može pomoći svojoj akademskoj zajednici, dati bolje rezultate. Univerzitetska autonomija je mjera određenih okolnosti u društvu i zato mislim da niko nije bio sretan kada je ograničio autonomiju univerziteta. To ima posljedice i mislim da je bolje dati punu autonomiju univerzitetu. Mislim da postoji odgovornost ne zloupotrebe univerziteta, već davanja najvećeg mogućeg doprinosa društvu. Trebamo se stalno baviti autonomijom univerziteta, za nju se moramo stalno boriti i ne smijemo se opustiti.

Koliko je tokom vašeg mandata politika ometala univerzitet i pokušavala se miješati tamo gdje mu nije mjesto?

Univerzitet je dio društva, ne možete isključiti djelovanje politike u društvu, to je svakodnevna pojava, ne samo kod nas nego u svim zemljama, negdje je više, negdje manje. Zakon o univerzitetu definira da na univerzitetu nema političke aktivnosti. Ali uvijek postoji politička aktivnost, postoje različiti interesi, a od univerziteta zavisi kako će se boriti protiv toga. Na fakultetima je da donose odluke koje se donose za jednu zajednicu u najboljem interesu te zajednice, a da na njih ne utiču individualni i posebni interesi. U tom smislu, moramo još napredovati kao univerzitet i kao društvena zajednica općenito.

Je li bilo pritisaka na vas zbog nekih odluka i rješenja koje ste donijeli?

Niko nikada nije potpuno zadovoljan. Što god učinili, uvijek će biti onih koji vas podržavaju i nekih koji misle da ne radite ispravno. Ima onih koji to izražavaju oštrije i glasnije, svaki menadžer će biti predmet kritika i pohvala. Kad prihvatite takav posao, morate biti spremni za njega.

Jeste li sa te pozicije stvorili neprijatelje?

Kada obavljate takvu funkciju, ne možete je obavljati prema određenim simpatijama. Odluke se donose gledajući ono što je instituciji najvažnije. Ako donosite odluke gledajući samo takve aspekte, nekome ćete se neizbježno zamjeriti. Ako ustrajete u radu za dobrobit institucije, neko će ostati nezadovoljan pa vjerujem da sam usput stekao određene neprijatelje. Prihvatio sam taj rizik kada sam prihvatio ovaj poziv.

Biste li nešto promijenili i učinili drugačije?

Imao bih intenzivniju interakciju s medijima. Čini mi se da u nekim situacijama, a nije bilo dovoljno razumijevanja zašto se Univerzitet ponaša tako kako se ponaša … Ono što je laičko očekivanje da se univerzitet treba ponašati nije potrebno i kako se može ponašati prema propisima. Kad bismo mogli bolje objasniti kako radimo, bilo bi bolje:

Koja će biti vaša akcija i borba nakon završetka funkcije, od 1. oktobra, šta ćete učiniti?

Nijedna funkcija se ne može prijaviti ako joj niste posvećeni. Jako volim svoju profesiju i boriću se za dobrobit akademske zajednice. To ću raditi na nekoliko nivoa – angažovan sam u Upravnom odboru Evropskog univerzitetskog udruženja. Postoji visoko strateško razmatranje visokog obrazovanja u celoj Evropi, a ja ću pokušati da dam svoj doprinos visokom obrazovanju u Srbiji gde mislim da mogu da pomognem.

Šta mislite da je najveći bol visokog obrazovanja u Srbiji?

Teško pitanje. Mislim da je jedna od stvari koja je veoma loše uticala na sistem visokog obrazovanja u Srbiji politika nezadovoljstva. Mislim da kroz takav pristup institucija ne može napredovati, jer realno, samo sučeljavanjem možete postići napredak. Ako se svi slažu sa svime, onda se borite i ne možete napredovati. U akademskoj zajednici nema jednoglasnosti, ali postoje razlike u onome što će se reći u neformalnom razgovoru, te u formalnim situacijama gdje to ima težinu na određenim univerzitetskim tijelima i tijelima. Mislim da univerzitetska zajednica mora biti jasnija u izražavanju svojih snova.

Mislite li da bi univerzitetska zajednica trebala biti odlučnija i hrabrija?

Ne bi škodilo.

Kruna i fakulteti

I ova školska godina proći će s kombiniranim odjeljenjima prema epidemiološkoj situaciji, bit će to četvrto polugodište dok radimo zajedno. Prioritet je da se brucoši što bolje naviknu na uslove studiranja i akademsko okruženje. Naš cilj je pružiti lekcije uživo starijim učenicima. Riječ se nastavlja u manjim grupama, ali varira od fakulteta do fakulteta, ovisno o prostornim mogućnostima. Svjesni smo da kombinirana nastava s naglaskom na dajin nastavi ima slabosti, ali nema drugih mogućnosti, ne možemo odgoditi nastavu. Rad na liniji zahtijeva veće uključivanje učenika i nastavnika. Svi moraju biti odgovorni i disciplinovani, a to nije lako. Nadam se da su učenici koji do sada nisu bili vakcinisani shvatili ograničenja ako nisu cijepljeni i bojim se da bi se mogućnost kretanja u određenim područjima u budućnosti mogla ograničiti ako neko nije cijepljen. Ovaj aspekt solidarnosti i svijest da štitimo sebe i druge cijepljenjem također su važni.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram


Izvor: nova.rs


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u


Dio Vijesti.TV medije.