– Iako se predviđa stabilizacija ili smanjenje duga u oko dvije trećine zemalja, on će ostati znatno iznad nivoa projektovanog prije pandemije – navodi se u izvještaju.
Kako se navodi, ove godine će javni dug iznositi 93 posto svjetskog BDP-a, a do 2030. godine će se približiti 100 posto.
U izvještaju je utvrđeno da je “rizični dug” u razvijenim ekonomijama blago opao u posljednje tri godine na 134 posto BDP-a. Istovremeno, dug u zemljama u razvoju i zemljama u razvoju porastao je na 88 posto BDP-a.
– Razlike unutar i između grupa zemalja povezuju se sa inicijalno višim nivoima duga u naprednim ekonomijama i velikim primarnim deficitima u sistemski važnim zemljama poput Kine i Sjedinjenih Država – objašnjava se u izvještaju.
U najgorem slučaju
Također, u najgorem slučaju, procjenjuje se da će globalni dug premašiti početnu prognozu za skoro 20 posto BDP-a tri godine unaprijed, dostižući 115 posto BDP-a.
– To je zato što visoki nivoi duga danas povećavaju efekte slabljenja ekonomskog rasta ili zaoštravanja finansijskih uslova, kao i sve veće razlike u kamatnim stopama sa budućim nivoima duga – kažu u MMF-u.
MMF ukazuje da bi nivoi duga mogli biti veći od očekivanih, uključujući i zbog takozvanog nespecificiranog duga. To su promjene duga koje nisu vezane za razlike u kamatnim stopama, stopama rasta duga, budžetskim deficitima ili fluktuacijama deviznog kursa.
MMF je upozorio da zemlje, posebno Brazil, Italija, Francuska, Velika Britanija, SAD i Južna Afrika, moraju smanjiti nivo duga.
U izvještaju se kaže da je sada pravo vrijeme za to, jer inflacija opada, a centralne banke se spremaju da ublaže svoju politiku.
KLIKNITE OVDJE DA PROČITATE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VIJESTI
Izvor: www.alo.rs
Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u
Deo Vijesti.TV medije.
